POREMEĆAJ IZ SPEKTRA AUTIZMA je vrlo složen neurorazvojni poremećaj koji zahvata sve aspekte ličnosti (komunikacija, motorika, ponašanje i učenje). Pojam autizam u psihijatriju uvodi E. Bleuer 1911., a autistični poremećaj prvi opisuje američki psihijatar L. Kanner 1943. i naziva ga infantilnim autizmom (zbog simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje).
U osnovi svih teškoća osoba s PAS (poremećajima autističnog spektra) su unutarnje kočnice koje stoje na putu uspostavljanja socijalne interakcije – nezainteresiranost ili slabije zanimanje za igru i druženje s drugima, verbalne ili neverbalne komunikacije – izostanak govora ili zaostajanje u govoru, doslovno shvatanje, drugačije razumijevanje, mogućnosti imaginacije – suženi interesi, neobične aktivnosti i ponašanja, ponavljajuće i stereotipne radnje.
Istraživanja su pokazala da se ranim prepoznavanjem, te ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom. Sve više je priča iz svijeta o autistima koji završavaju škole, fakultete i osposobljavaju se za zanimanja, no kako bi to postalo pravilo i kod nas potrebna je podrška društva. Prema ocjeni Europskog parlamenta i Ujedinjenih naroda, osobe s poremećajem iz spektra autizma su jedna od socijalno najisključivanijih grupa ljudi. Stoga je 2007. Opća skupština UN-a na sjednici održanoj 18.12.2007. prihvatila rezoluciju 62/139 na prijedlog države KATAR o obilježavanju 2. aprila kao Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
Sada se već godinama podiže javna svijest o ovom poremećaju, održavaju se dobrotvorne priredbe, koncerti, igre i slično. Međutim, do danas još uvijek nema objašnjenja za tajanstveni medicinski fenomen poznat kao – autizam. U SAD-u april je proglašen kao „Mjesec svjesnosti o autizmu“ što upućuje na ozbiljnost teme i sve većeg broja osoba s poremećajem iz spektra autizma.
Uobičajeno je da se ovaj dan obilježi puštanjem plavih balona ili kroz aktivnost učenika u školi, međutim zbog novonastale situacije i vanrednih okolnosti to nije moguće realizirati.
Iako u izolaciji, naše učenice su na prijedlog profesorice Alme Džambegović na simboličan način obilježile Svjetski dan svjesnosti o autizmu sa željom da se ne zaborave oni koji su na neki način u vlastitoj izolaciji cijeli život.
Prema podacima najveće svjetske organizacije za autizam "Autism Speaks" iz 2018. godine, jedno od 59 djece ima dijagnosticiran poremećaj autističnog spektra.
Udruženje EDUS – Edukacija za sve je u posljednje tri godine radilo istraživanje o modelima ranog otkrivanja i tretiranja autizma kod djece, koje je provedeno uz podršku Programa podrške marginaliziranim grupama (PPMG) Američke razvojne agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Tako podaci istraživanja govore da je 25,6 posto djece u BiH pod rizikom da neće razviti svoj puni razvojni potencijal.
Nekoliko savjeta za razgovor sa autističnim djetetom
- Koristite jezik i informacije koje su prikladne za njihovu razinu razumijevanja;
- Pokušajte biti što pozitivniji;
- Dajte im vremena da procesuiraju informacije, te ih ohrabrite da vas pitaju ako ih nešto zanima;
- Informacije im prenosite na način koji im najbolje odgovara;
- Ponudite im alternativu ako je teško razgovarati licem u lice – email, dnevnik, itd.
- Pitajte profesionalce za pomoć.
PORUKE UČENICA
„Možda ste drugačiji, ali niste manje vrijedni od drugih“
Amina Damadžić, IVc
„Neki ljudi sa autizmom vam možda neće odgovoriti, ali će čuti vaše riječi i vašu dobrotu“
Nejla Bakarević, IVc
„Autizam nije bolest, već drugačiji odgovor na svijet koji nas okružuje“
Almedina Habul, IVc
Poruka za roditelje
„Sa vašim djetetom nije ništa loše. Njegov mozak je samo drugačije umrežen. Vjerujte u sebe i vjerujte u svoje dijete.“
Naida Kruhović, IVc
„Autizam ne definiše vas, nego vi autizam.“
Hena Dobrić, IVc
Hrabrost je biti drugačiji od ostalih. Biti drugačiji ne znači biti manje vrijedan“
Amin Revda Mutahera, IVc
„Autizam se tiče cijelog društva.“
Berina Korman, IVc
Prihvatite putovanje, prolijevajte suze, budite ljuti, ali iznad svega, naučite prihvatiti. Učite i volite.
